Блумова Таксономија

Блумова Таксономија

| Comment 0
Znanje Razumevanje Primena Analiza Sinteza Evaluacija
pamti prethodno naučeni sadržaj ovladava značenjem sadržaja koristi naučeno u novim i konkretnim situacijama razume sadržaj i strukturu materijala formuliše i gradi nove strukture od postojećih znanja i veština prosuđuje o vrednosti sadržaja za datu svrhu
citiratidefinisati

numerisati

identifikovati

ukazivati

obeležiti

navesti

locirati

podesiti

imenovati

kratko opisati

poentirati

setiti se

prepoznati

izabrati

izjaviti

eprodukovati

pisati

sastaviti tabelu

postizatiartikulisati

asocirati

okarakterisati

razjasniti

klasifikovati

konvertovati

razlikovati

označiti

opisati

diskutovati

objasniti

navesti primer

locirati

parafrazirati

predvideti

napraviti pregled

rezimirati

preboditi

utvrditiprilagoditi

primeniti

imenovati

računati

klasifikovati

kompletirati

proračunati

sprovoditi

konstruisati

sklopiti

emonstrirati

odrediti

otkriti

uspostaviti

proceniti

zaposliti

istraživati

izložiti

uticati

ilustrovati

istražiti

praviti

manipulisati

održavati

modifikovati

orijentisati

izvoditi

vežbati

predvideti

proizvoditi

obezbediti

uspostaviti odnos

postaviti

simulirati

rešiti

koristiti

anliziratirasčlaniti

ategorizovati

uporediti

praviti kontrast

uspostaviti uzajamni odnos

izvoditi zaključak

detektovati

razlikovati

odvajati

ispitivati

uobličiti

grupisati

upravljati

povećati

smanjiti

naći najbolje rešenje

naručiti

kratko opisati

odabrati

obučiti

ransformisati

utvrditisklopiti

napraviti budžet

kodirati

kombinovati

sastaviti

konstruisati

kreirati

obraditi

dizajnirati

razviti

proširiti

olakšati

uopštiti

poboljšati

integrisati

organizovati

planirati

pripremiti

proizvoditi

dovesti u vezu

ispraviti

napraviti redosled

specifikovati

oživetioceniti

komunicirati

zaključiti

razmotriti

konsultovati

kritikovati

prikazati

odlučivati

odbraniti

otkrivati

izvesti

proceniti

oceniti

rangirati

prevodoti

prosuđivati

opravdati

meriti

predvideti

prepisati

rankirati

opravdati

klasirati

bodovati

testirati

dati validnost

verifikovati

 


Kako to nama nastavnicima može koristiti?

Kada dobijete predmet koji ćete držati naredne godine, vi pronađete u službenom glasniku nastavni plan za taj predmet u kome uglavnom stoje sadržaju koje trebamo preneti učenicima. Međutim uvek ostaje otvoreno pitanje do koje dubine trebamo iće kada prenosimo znanje, veštine … To je u našim starim nastavnim planovima prepušteno nastavnicima, što nije dobro. Mislim u svakom slučaju to određuje nastavnik ali ne na ovakav način.  Iz kog razloga? Pa može se desiti da dva nastavnika koji predaju isti predmet istom profilu, čak u istoj školi različito traže od učenika. E to nije dobro.

U novim nastavnim planovima, gde je obrazovanje zasnovano na ishodima, ishodi su rečenice koje počinju nekim od ovih glagola iz gornje tabele. I nastavnik zna da ako pročita da učenik nabroji, nema potrebe da traži nešto više od njega. Naravno nastavnik to može raditi ali ne bi trebao to ocenjivati, nego se držati samo ishoda.

Natavnici koji rade po starim nastavnim planovima u kojima nema ishoda, trebali bi samo napraviti ishode i sa svojim kolegama uskladiti glagole i dubinu koju traže od učenika.Ovo ne znači da se nastavnici slepo drže tog nivoa prilikom prenosa znanja. Nastavnik će uvek učeniku preneti malo više sadržaja ali kasnije kada ocenjuje neće tražiti od njega ništa više nego što piše u ishodu u nastavnom planu.

Uzmimo slučaj predmeta Osnovi elektrotehnike. Taj predmet se javlja i u III stepenu i u IV stepenu elektrotehničke struke. I ako uzmete nastavni plan videćete da ima iste teme : elektro-statika, elektro-dinamika … Ovde nastavnik mora odrediti nivo do koga će ići kod učenika u III stepenu a do koga u IV stepenu. Npr. kod III stepena ide samo do nivoa razumevanja, dok kod IV ide do analize. I samim tim glagoli u tim kolonama mu definišu ono šta treba tražiti od učenika.

Ovime ćemo jasno napraviti gradaciju ocena i rešili smo jedna veliki problem, ocenjivanje. Ako vam je u ishodu tražnja: nabroji države Balkanskog poluostrva, i ako učenik samo nabroji, ta ocena je čista petica. Jer je zadovoljio ishod koji je za njegov profil (npr. konobar).  A ako u njegovom ishodu piše: objasni zašto su baš te države na balkanskom poluostrvu, ako učenik samo nabroji dobiće nižu ocenu a ako zna i da objasni onda ocena pet, jer mu tako piše u nastavnom planu (npr. turistički tehničar.)

Blumova taksonomija je odličan reper nastavnicima kada planiraju svoju nastavu. Pogotovu što nam govori do kojih nivoa da idemo priikom rada sa učenicima. Uglavnom trebamo postaviti visoke kriterijume i tražiti od učenika za ocenu 5 nivoe analize, sinteze ili evaluacije i ako nam učenik puko prepriča samo ono što smo mi njemu preneli …. ocena mora biti drastično niža jer je to nivo znanja.

Blum je to otkrio 1956 godine i tada su postavljeni temelji kvalitetnog obrazovanja, dok rezultati kod nesa govore da su nači učenici još uvek na nivou znanja, bar vlika većina njih.

Оставите одговор